Razvoj blizupredmetne (terestičke) fotogrametrije omogućio je integraciju geodetske metodologije s arhitekturom i arheologijom pa je ovo područje doživjelo značajne promjene. Najšira upotreba blizupredmetnih tehnika i tehnologija je upravo pri fotogrametrijskom snimanju pročelja građevina gdje je ovaj proizvod potreban za različite discipline involvirane u proces obnove i očuvanja građevina. Zavod za fotogrametriju se već dugi niz godina bavi radom na području blizupredmetne fotogrametrije. Postoje dva načina dobivanja fotogrametrijske snimke pročelja:

• klasična fotogrametrijska izmjera (snimanje fotokamerom i linijsko kartiranje kontura građevina iz stereo modela)
• lasersko skeniranje (snimanje terestričkim laserskim skenerom i obrada snimljenog oblaka točaka)

Ovim metodama postiže se izuzetno precizno definiranje trodimenzionalnog modela pročelja ili čak cijele građevine kojoj se u posljednjem koraku proizvodnje dodaju ortofotografirane snimke, osiguravajući realističnost prikaza građevine.

Daljinska istraživanja opisuju metodu prikupljanja informacija o nekom objektu pomoću uređaja za snimanje ili istraživanje koji je bežičan i nije u fizičkom ili bliskom kontaktu s objektom snimanja. Takvim snimanjima mogu se dobiti geomorfološke, geološke, pedološke, šumarske, hidrološke arheološke i dr. osobine promatranih objekata.

Ortofoto karta je planimetrijski ispravna fotografija iz zraka, koja po metričkim svojstvima, u potpunosti odgovara karti istog mjerila. Postupak izradbe ortofoto karte je brži pa time i ekonomičniji u odnosu na izradbu klasične karte. Korisnik u ovom slučaju preuzima ulogu dešifranta ili tumača, te sam iz svog iskustva, interpretira prikazanu sliku.

Izradba ortofoto karte osniva se na orijentiranom digitalnom fotogrametrijskom snimku i digitalnom modelu reljefa. Jednom izrađen digitalni model reljefa nije potrebno ponovno raditi, tako da je izradba karte s novim snimcima vrlo brza, što omogućuje kontinuirano praćenje prostornih pojava i događanja.

Ovakve karte izuzetno su pogodne za različite vrste prostornog planiranja u:

• urbanizmu,
• cestogradnji,
• šumarstvu,
• vodoprivredi …

True ortofoto karta definira ortofoto kartu na kojem su i objekti koji nisu definirani digitalnim modelom reljefa prevedeni u ortogonalnu projekciju. Točnost ortofota leži u kvalitetno i točno prikupljenim podacima digitalnog modela reljefa (kod ove tvrdnje podrazumijeva se korektno izvršeno snimanje i aerotriangulacija). Na položajnu točnost navedenih objekata utječu zakoni geometrije centralne projekcije pa se oni zavisno od svoje horizontalne udaljenosti od centra samog snimka i vertikalne udaljenosti od digitalnog modela reljefa preslikavaju na ortofotu sa većom ili manjom položajnom pogreškom što dolazi do izražaja prilikom preklapanja s drugim prostornim podacima.
Potrebno je prikupiti podatke izgrađenih objekata i izraditi digitalni model objekata (DBM – digital building model). Podaci se prikupljaju kartiranjem rubnih linija vrhova objekata. Kod zgrada i kuća, koje čine najveći dio digitalnog modela objekata, to su rubne linije krovova. Prikupljeni podaci se zatim vertikalno projiciraju na digitalni model reljefa i nastaje digitalni model objekata (DBM). Zajedno, oni čine digitalni model površine (DSM – digital surface model) koji je i jedini ispravni model s kojim možemo prevesti sve objekte na snimku iz centralne u ortogonalnu projekciju, odnosno izraditi true ortofoto.